Schumanov dan 2020. – moje osobno viđenje europske ideje
Dan Europe obilježavamo 9. svibnja. Obilježavanje 70. godišnjice Schumanove deklaracije prilika je da razmislimo o značaju europskih integracija i ulozi EU u svijetu. Putem ovoga bloga, želim to učiniti iz osobne perspektive, izložiti zašto je Europa, kao ideja i politički projekt, vrijedna borbe.
Kao i kod drugih, moja politička uvjerenja oblikovala su se kroz moja osobna iskustva.
Moje interesiranje i posvećenost europskoj ideji – kako osobno, tako i profesionalno - počeli su sa stipendijom koja mi je kao sedamnaestogodišnjaku, još za vrijeme Francovog režima, dodijeljena za esej o izgledima da se Španjolska pridruži onome što se tada nazivalo “Zajedničko europsko tržište”. Za mene i moje vršnjake u Španjolskoj, gdje smo živjeli pod vojnom diktaturom, Europa je simbolozirala nadu, napredak, demokraciju, slobodu i solidarnost.
Prvih nekoliko puta kada sam prešao granicu moje zemlje – što tada nije bilo tako lako kao što je kasnije postalo – bilo je to kako bih kao student preko ljeta radio sezonske poslove: na gospodarstvu u Danskoj, u građevinskom sektoru u Njemačkoj, u ugostiteljstvu u Britaniji i kao berač grožđa u Francuskoj. Putovanja širom Europe otvorila su mi nove poglede na stvari, dala novu slobodu i sposobnost da tražim nove prilike.
Nakon studija na Politehničkom sveučilištu u Madridu, ljeto 1969.g. sam proveo radeći u kibucu i putujući širom Izraela i okupiranih palestinskih teritorija, od Golanske visoravni do Eilata. To je bilo moje prvo suočavanje sa izraelsko-palestinskim sukobom. To iskustvo mi je poslužilo kao podsjetnik na tragičnu prirodu ljudske povjesti i potrebu da od nje pobjegnemo.To je također dio onoga što motivira nas europljane.
Povjest Europe je povjest sukoba oko granica, koji su rezultirali milionima mrtvih. Iz toga slijedi da su granice ožiljci povjesti. Genijalnost ideje europskih integracija bila je da kažemo kako ćemo se prestati sukobljavati oko toga gdje su granice povučene i umjesto toga usmjeriti naše napore na to da ih učinimo irelevantnim. U stvari, EU je postala svjetski šampion u eliminiranju granica. Nažalost, danas u svijetu na mnogo načina opet ima puno više zidova nego u vrijeme kada je pao Berlinski zid.
Zapanjujuće je, i bolno, živjeti u današnjoj Europi gdje su granice ponovo jako relevantne, jer su zatvorene za protok ljudi već duže od mjesec dana. To je urađeno jer su postojali, i još uvijek postoje, jako dobri razlozi za to. Ali ja jedva čekam da svi ponovo otvorimo granice, i počnemo putovati širom Europe, čim to okolnosti dozvole.
Obilježavanje 70. godišnjice Schumanove deklaracije pravo je vrijeme da se vratimo prvobitnim principima i onome što Europa predstavlja: mir i demokracija, prevazilaženje povjesti, međunarodna solidarnost, otvorene granice. Trebamo ambiciozno razmišljati i raditi. Kao što je to Schuman napisao u svojoj deklaraciji:
"Mir u svijetu ne može se sačuvati bez ulaganja kreativnih napora, proporcionalnih opasnostima koje mu prijete."
Schuman je razmišljao ambiociozno i nije robovao starim načinima razmišljanja. Projekt koji je pokrenuo postigao je spektakularan uspjeh. Omogućio je iznurenoj Europi u ruševinama da vjeruje u sebe i da se ponovo podigne. Rasla je od 6 članica na 12, zatim na 15, pa sve do 27 članica koliko ima danas. Od zajednice uglja i čelika do zajedničkog tržišta, pa zatim do političke unije sa ambicijama da postane istinski geopolitički akter.
Da, postoje mnogi razlozi za kritiku. Moramo dokazati da solidarnost nije isprazna fraza i da smo ozbiljni kada govorimo o Europi koja pruža zaštitu. Osnovna zadaća vlasti je da pružaju zaštitu i EU mora biti u samome središtu borbe protiv korona virusa i napora na otklanjanju njegovih posljedica. Nakon posrtanja na početku, EU je sada mobilizirana na svim bojišnicama. Na kraju ove krize, građani će cijeniti europski ideal sukladno odgovoru na jedno vrlo jednostavno pitanje: “Da li me je Europska unija zaštitila?”.
U biti, Europska unija mora odgovoriti na tri izazova istovremeno. Kao prvo, moramo razmišljati o zdravstvenoj zaštiti u okviru promišljanja naše sigurnosti i našega pristupa europskom suverenitetu. Kao drugo, da bismo izbjegli kolaps naših gospodarstava, moramo iznaći snažan, koordiniran i maštovit odgovor. I treće, Europa mora predvoditi koordiniran svjetski odgovor na pandemiju. Očigledno je da zemlje koje djeluju same neće biti uspješne.
Već tjednima naše vlade namjerno usporavaju gospodarskr tokove kako bi nas sačuvale. Teške gospodarske posljedice nisu rezultat zdravstvene krize, već aktivnosti poduzetih da se takva kriza spriječi. Ovo se nikada prije u povjesti nije dogodilo. Ove okolnosti bez presedana utječu na različite zemlje na vrlo različit način, zbog čega postoji opasnost od stvaranja tenzija u Europi i širom svijeta. Ključne stvari u ovome vremenu su sigurnost zdravlja ljudi, otpornost, strateška autonomija, multilateralizam i zeleni oporavak.
Današnji svijet jako se razlikuje od svijeta u vrijeme kada je usvojena Schumanova deklaracija. Tijekom proteklih 70 godina prešli smo dug put i prevazišli mnoge krize.
Kako će EU izgledati za 70 godina? To će ovisiti o odlukama koje donosimo sada.
Kao netko ko je proživio dio europske povjesti, sa svim njenim svijetlim i mračnim trenucima, uvjeren sam da trebamo razmišljati ambiciozno i kreativno, kao što je to Schuman radio – i u tome duhu djelovati.