Schumanov dan 2020. – moje osobno viđenje evropske ideje
Dan Evrope obilježavamo 9. maja. Obilježavanje 70. godišnjice Schumanove deklaracije prilika je da razmislimo o značaju evropskih integracija i ulozi EU u svijetu. Putem ovog bloga, želim to učiniti iz osobne perspektive, izložiti zašto je Evropa, kao ideja i politički projekat, vrijedna borbe.
Kao i kod drugih, moja politička uvjerenja oblikovala su se kroz moja osobna iskustva.
Moje interesiranje i posvećenost evropskoj ideji – kako osobno, tako i profesionalno - počeli su sa stipendijom koja mi je kao sedamnaestogodišnjaku, još za vrijeme Francovog režima, dodijeljena za esej o izgledima da se Španija pridruži onome što se tada nazivalo “Zajedničko evropsko tržište”. Za mene i moje vršnjake u Španiji, gdje smo živjeli pod vojnom diktaturom, Evropa je simbolozirala nadu, napredak, demokraciju, slobodu i solidarnost.
Prvih nekoliko puta kada sam prešao granicu moje zemlje – što tada nije bilo tako lako kao što je kasnije postalo – bilo je to kako bih kao student preko ljeta radio sezonske poslove: na poljoprivrednom dobru u Danskoj, u građevinskom sektoru u Njemačkoj, u ugostiteljstvu u Britaniji i kao berač grožđa u Francuskoj. Putovanja širom Evrope otvorila su mi nove poglede na stvari, dala novu slobodu i sposobnost da tražim nove prilike.
Nakon studija na Politehničkom univerzitetu u Madridu, ljeto 1969.g. sam proveo radeći u kibucu i putujući širom Izraela i okupiranih palestinskih teritorija, od Golanske visoravni do Eilata. To je bilo moje prvo suočavanje sa izraelsko-palestinskim sukobom. To iskustvo mi je poslužilo kao podsjetnik na tragičnu prirodu ljudske istorije i potrebu da od nje pobjegnemo.To je također dio onoga što motivira nas evropljane.
Istorija Evrope je istorija sukoba oko granica, koji su rezultirali milionima mrtvih. Iz toga slijedi da su granice ožiljci istorije. Genijalnost ideje evropskih integracija bila je da kažemo kako ćemo se prestati sukobljavati oko toga gdje su granice povučene i umjesto toga usmjeriti naše napore na to da ih učinimo irelevantnim. U stvari, EU je postala svjetski šampion u eliminiranju granica. Nažalost, danas u svijetu na mnogo načina opet ima puno više zidova nego u vrijeme kada je pao Berlinski zid.
Zapanjujuće je, i bolno, živjeti u današnjoj Evropi gdje su granice ponovo jako relevantne, jer su zatvorene za protok ljudi već duže od mjesec dana. To je urađeno jer su postojali, i još uvijek postoje, jako dobri razlozi za to. Ali ja jedva čekam da svi ponovo otvorimo granice, i počnemo putovati širom Evrope, čim to okolnosti dozvole.
Obilježavanje 70. godišnjice Schumanove deklaracije pravo je vrijeme da se vratimo prvobitnim principima i onome što Evropa predstavlja: mir i demokracija, prevazilaženje istorije, međunarodna solidarnost, otvorene granice. Trebamo ambiciozno razmišljati i raditi. Kao što je to Schuman napisao u svojoj deklaraciji:
"Mir u svijetu ne može se sačuvati bez ulaganja kreativnih napora, proporcionalnih opasnostima koje mu prijete."
Schuman je razmišljao ambiociozno i nije robovao starim načinima razmišljanja. Projekt koji je pokrenuo postigao je spektakularan uspjeh. Omogućio je iznurenoj Evropi u ruševinama da vjeruje u sebe i da se ponovo podigne. Rasla je od 6 članica na 12, zatim na 15, pa sve do 27 članica koliko ima danas. Od zajednice uglja i čelika do zajedničkog tržišta, pa zatim do političke unije sa ambicijama da postane istinski geopolitički akter.
Da, postoje mnogi razlozi za kritiku. Moramo dokazati da solidarnost nije isprazna fraza i da smo ozbiljni kada govorimo o Evropi koja pruža zaštitu. Osnovna dužnost vlasti je da pružaju zaštitu i EU mora biti u samom središtu borbe protiv korona virusa i napora na otklanjanju njegovih posljedica. Nakon posrtanja na početku, EU je sada mobilizirana na svim frontovima. Na kraju ove krize, građani će cijeniti evropski ideal u skladu sa odgovorom na jedno vrlo jednostavno pitanje: “Da li me je Evropska unija zaštitila?”.
U biti, Evropska unija mora odgovoriti na tri izazova istovremeno. Kao prvo, moramo razmišljati o zdravstvenoj zaštiti u okviru promišljanja naše sigurnosti i našeg pristupa evropskom suverenitetu. Kao drugo, da bismo izbjegli kolaps naših ekonomija, moramo iznaći snažan, koordiniran i maštovit odgovor. I treće, Evropa mora predvoditi koordiniran svjetski odgovor na pandemiju. Očigledno je da zemlje koje djeluju same neće biti uspješne.
Već sedmicama naše vlade namjerno usporavaju ekonomske tokove kako bi nas sačuvale. Teške ekonomske posljedice nisu rezultat zdravstvene krize, već aktivnosti poduzetih da se takva kriza spriječi. Ovo se nikada prije u istoriji nije dogodilo. Ove okolnosti bez presedana utječu na različite zemlje na vrlo različit način, zbog čega postoji opasnost od stvaranja tenzija u Evropi i širom svijeta. Ključne stvari u ovom vremenu su sigurnost zdravlja ljudi, otpornost, strateška autonomija, multilateralizam i zeleni oporavak.
Današnji svijet se jako razlikuje od svijeta u vrijeme kada je usvojena Schumanova deklaracija. Tokom proteklih 70 godina prešli smo dug put i prevazišli mnoge krize.
Kako će EU izgledati za 70 godina? To će zavisiti od odluka koje donosimo sada.
Kao neko ko je proživio dio evropske istorije, sa svim njenim svijetlim i mračnim trenucima, uvjeren sam da trebamo razmišljati ambiciozno i kreativno, kao što je to Schuman radio – i u tom duhu djelovati.